недеља, 27. октобар 2024.

Nemačka i još ponešto 2024. (6. deo)

 

KELN

 

   Iz Ahena smo otišli do, manje od 100 km udaljenog, Kelna. I Ahen i Keln nalaze se u provinciji Severna Rajna Vestfalija. To je najgušće naseljena oblast u Nemačkoj, sa masom ozbiljnih gradova, kao što su: Keln, Duizburg, Diseldorf, Dortmund, Ahen, Bon itd. Od svih tih mesta Keln, sa svojih više od milion stanovnika, je najveći.

Keln.



   Keln se u rimsko doba zvao Kolonija Agripina. Agripina je bila supruga cara Klaudija, a “kolonija” je označavala status grada i iz te reči je nastao današnji naziv Keln, iliti po francuski “Cologne”. Grad je najviše poznat po kolonjskoj vodi (Eau de Cologne) tj. parfemu, koji je ovde nastao 1709. godine i po Kelnskoj katedrali.

Kelnska katedrala.


   Kelnska katedrala je posvećena sv. Petru. Visine je 157,38 metara, tj. druga je po visini katedrala u Evropi, a po površini je treća evropska gotička bogomolja. Osnova joj je u obliku krsta. Počela je da se zida 1248. godine, a završena je 1880. godine. Da je dugo građena, 632 godine, tu nema zbora, ali nema sumnje ni da je to što je napravljeno grandiozno. Odluka za njeno podizanje doneta je da bi se u njoj čuvale mošti tri mudraca. Tri mudraca (tri kralja) su biblijske ličnosti. Oni su došli sa istoka da se poklone tek rođenom Isusu Hristu. Njihove mošti je Jelena, majka cara Konstantina, donela sa Bliskog istoka u Carigrad, pa su posle prenete u Milano, a zatim u Keln. Sada su u ovoj katedrali smeštene u sarkofagu od zlata, srebra i dragog kamenja.

Kelnska katedrala.



   Nema šta, Kelnska katedrala je veličanstvena, raskošna i monumentalna. Međutim, pošto mi je gotika dosadila, nisam bio previše oduševljen, ali to je do mene. Ova crkva je najposećenija atrakcija u Nemačkoj i poseti je oko 6 miliona ljudi svake godine. Međutim, u Kelnu postoji još 12 romaničkih crkava. Za njih sam saznao kada sam pravio plan šta da obiđem u Kelnu i baš sam se obradovao. Sve one nalaze se unutar altštadta, odnosno u centru grada, tako da sam ih skoro sve video, ali sam se u principu razočarao. Naime, radi se o obnovljenim crkvama, jer su sve do jedne bile srušene u II svetskom ratu. Tokom tog sukoba na Keln je bačeno 44.923, 20 tona bombi, ubijeno je oko 20.000 ljudi i sravnjeno 61% grada (95% altštadta). Nakon rata krenulo se sa obnovom celog Kelna, uključujući i pomenutih 12 romaničkih crkava. Poslednja, sv. Kuberta, završena je krajem devedesetih prošlog veka. Ta obnova je izgleda odrađena na oruk. Zadržan je spoljni izgled, ali utisak je da se nije vodilo previše računa o materijalima, pa čak ni o originalnim unutrašnjim strukturalnim rešenjima. Deluje mi sve novo, nekako sterilno, bezveze. To isto važi i za nekoliko gradskih kapija, koje su obnovljene tako kao da su juče napravljene. Samo im fali pvc stolarija.

St. Pantelejmon.

St. Gereon.



   U Kelnu postoji i poznati Rimsko – germanski muzej, koji je, nažalost, bio zatvoren zbog rekonstrukcije. Deo postavke je prebačen u tzv. “Belgijsku kuću”, ali to je skroman, mali prostor. Umesto njega obišli smo Muzej srednjovekovne umetnosti, kao i Muzej kultura sveta. U pitanju je velika, moderna građevina uz koju se nalazi jedna od pominjanih 12 romaničkih crkava (sv. Cecilija) U crkvi su izloženi srednjovekovni predmeti, a u toj savremenoj zgradi etnološka postavka uglavnom afričkih i azijskih naroda.

Postavka u Belgijskoj kući.

Muzej srednjovekovne umetnosti.

Muzej kultura sveta.


   Kroz Keln prolazi Rajna i na mestu nekadašnje luke (Rheinavhafen) napravljeno je nešto, za šta ne znam šta da kažem. Naime, lučke zgrade sa početka 20. veka su obnovljene, a između njih su podignuti ogromni, ultra moderni i neobični stakleni soliteri, oblika ćiriličnog slova G (Г). Ti oblici su izabrani jer asociraju na kranove. Tako su prostor luke zauzeli luksuzni stanovi, firme, restorani i firmirane radnje. Moram da priznam da dobro to sve izgleda, ali u principu mi ide na živce takva ekstremna gentrifikacija.

Rheinavhafen.



   Sve u svemu, Keln je odličan. Najživlji je od svih nemačkih gradova koje sam do sada video. Postoji neka lokalna izreka koja glasi U Diseldorfu se kupuje, u Bonu se spava, a u Kelnu živi”. Važi i za grad sa najvećim brojem umetničkih galerija u ovoj oblasti. Žitelje Kelna krasi i titula najtolerantnijih Nemaca. Izgleda da jesu, barem sudeći po onim šarenim pederskim zastavama, kojih sam se ovde nagledao, mada ih nije manjkalo ni po drugim mestima. Možda zbog te tolerancije ovde ima više crnaca i Arapa nego u drugim gradovima koje smo obišli. Ta tolerantnost stanovnika  Kelna posebno se “isplatila” tokom dočeka Nove godine 2016., kada je između 500 i 1.000 migranata, uglavnom Arapa, organizovano pljačkalo i seksualno zlostavljalo mlade Nemice. Te noći prijavljen je 561 takav slučaj.

Hahnetor.

Severinstorburg.

Ulrepforte.


   Inače, Keln je drugi grad u Nemačkoj po broju ljudi turskog porekla. Ovde ih ima oko 90.000. Gde su Turci tu su i doneri i kebabi. Bogami, ovu klopu sam više puta konzumirao tokom ovog putovanja. Nije da nismo išli po restoranima i pivnicama, bilo je i toga. Pošto nisam neki ljubitelj švapske klope, a još manji njihovih restoranskih cena, nije zapostavljena ni pomenuta tradicionalna nemačka” brza hrana, tj. kebab kod Mustafe.

Pivnica.


   Par puta smo svraćali i u supermarkete da bismo kupili materijal za sendviče, za dane kada smo imali duže deonice vožnje i mogu reći da sam bio šokiran cenama hrane. Pa, ljudi moji, u Nemačkoj je sve, ali bukvalno sve drastično jeftinije nego u Srbiji! Nešto i po dva puta! Ovi naši ološi nas najstrašnije pljačkaju!

 

Нема коментара:

Постави коментар