PUTOVANJE NA ŠRI LANKU
Odlučio
sam da tokom ove zime otputujem u Šri Lanku. Ona baš i ne spada u zemlje na
koje se ložim. Glavni razlog zašto sam se ipak odlučio za ovo tropsko ostrvo je
taj što sam se zadnjih godina zasitio Evrope i Bliskog istoka. S vremena na
vreme moram da promenim ambijent, klimu, kulturu, tj. da otputujem u neku
potpuno drugačiju zemlju. Kad god mogu trudim se da mi se svako naredno
putovanje radikalno razlikuje od prethodnog. Eto, zato sam tokom prošle dve
godine bio u Omanu, Napulju, ruskom Arktiku, Nemačkoj i evo sada u Šri Lanki.
Za Šri Lanku sam se odlučio i da bih pobegao od beogradske zime, a i red je da
se malo i ja izležavam na tropskim plažama. Izabrao sam je i što je relativno
mala, a i ima i nešto od kulturnoistorijskih spomenika, pošto, ipak, nisam tip
koji je sposoban da više od par dana lenčari na plaži ispod palme. Šri Lanka
ima izvanredne arheološke lokalitete i iako sam ja arheolog, u ovom slučaju sve
to je mnogo daleko od stvari kojima sam se bavio u arheologiji i od stvari koje
me zanimaju, tako da sam sva ova nalazišta obilazio kao i većina drugih
turista.
Nakon što je pala konačna odluka da
otputujem na Šri Lanku dao sam se u istraživanje kako do nje stići. Gledao sam
razne varijante kojekakvih avio kompanija iz svih mogućih gradova i na kraju se
odlučio za “Flydubai”, direktno iz Beograda, sa presedanjem u Dubaiu. Karte su mogle da se
nađu nešto jeftinije iz Beča, Istanbula, Abu Dabia, ali dok bih platio put do
nekog od tih mesta i noćenje, ušteđena razlika bi bila stvarno minimalna. Jedna
od varijanti bila je da “Wizz
Airo-m” odletim do Abu Dabia, pa “Air Arabiom” do Kolomba, ali onda bih išao samo sa ručnim prtljagom, a i rizikovao
bih, ako bi došlo do kašnjenja ili otkazivanja nekog od letova. Tako se na
kraju let iz Beograda “Flydubai-om”
pokazao kao najbolja opcija.
Celokupno planiranje i organizaciju ovog putovanja radio sam i za
još dvojicu drugara, mojih starih saputnika. I tako nas je, odevene u laganu
letnju garderobu, usred zime, pokupio kolima prijatelj i odbacio do aerodroma.
Inače, neposredno pred put stigla mi je poruka da će let kasniti dva sata, ali
da čekiranje mora da se obavi kao što je ranije planirano, te smo zbog toga
bili prinuđeni da tri sata dreždimo na beogradskom aerodromu.
Konačno je usledio pet i po časova dugi i
neudobni let. Najviše mrzim baš te letove od pet, šest sati. Mnogo mi teže
padaju od onih stvarno dugih sedam, osam ili više časova, jer se onda obično
putuje velikim avionima, u udobnim sedištima i uz to te kljukaju raznom klopom
i pićem, ne bi li ti put što brže i lakše protrekao. Kod ovih letova od pet,
šest sati često nakrcaju putnike kao sardine i piči! Trebalo je da u Dubaiu
stop-over, koji uključuje i autobuski transfer sa jednog terminala na drugi,
bude 4,30 h, što je baš koliko treba da se protegnu noge, popije kafa, ispuši
koja pljuga, prošeta po fri-šopu i na miru se ukrca na sledeći avion. Zbog
kašnjenja od dva sata sve je to pala u vodu. Po sletanju nas je dočekao
službenik “Flydubai-a”,
ne bi li nas što brže prebacio sa terminala 3 na terminal
2, što podrazumeva i pola sata vožnje busom. Sve smo obavili na vreme, ali
knap, tako da smo pred bording na jedvite jade uspeli da isrčemo po kaficu i
popušimo par cigareta. Onda je usledio 4,30 h dug let do Šri Lanke.
Kad se sve sabere baš je bilo naporno. Prvo
tri sata dreždenja na beogradskom aerodromu, pa let do Dubaia, pa jurcanje da
se stigne na sledeći avion i odsustvo pauze, i na kraju let do Kolomba. Nakon
17 sati akanja, neispavani i izgužvani, izašli smo iz aerodromske zgrade na
tropsku vrelinu Kolomba. Na našu sreću čekao nas je taksi i to besplatni. To
nas je častio “Booking”,
zbog mog “genius” statusa. Lepo od njih, a uz to i
i te kako korisno, pošto od aerodroma do grada ima valjda 30 – 40 km.
I tako, stigosmo na Šri Lanku, tj.
nekadašnji Cejlon. Ovo ostrvo se nalazi jugoistočno od južnog kraja Indije.
Površine je oko 65.000 km2. Od severa ka jugu široko je približno
430 km, a u pravcu istok – zapad oko 220 km. Najveća planina je Pidurutalagala
od 2.524 metara. Od nje je nešto manji Adamov vrh (2.234m), ali on ima status
svetog mesta za sve ovdašnje konfesije (budiste, hinduse, muslimane i
hrišćane). Te planine u centralnom delu ostrva uslovile su da Šri Lanka ima dva
odvojena monsunska perioda. Maha monsun pogađa istočnu obalu od decembra do
marta, a od maja do septembra jala monsun jugozapadni deo ostrva. Šri Lanka ima
oko 22 miliona stanovnika.
Нема коментара:
Постави коментар