недеља, 1. новембар 2020.

Kolima do turskog Kurdistana 2020. (2. deo)

 

ČANAKALE & TROJA

 

   Čanakale smo izabrali za mesto našeg prvog noćenja zbog njegovog položaja, kao i zbog blizine Troje, koju smo planirali da posetimo. Svoje ime ovaj grad duguje utvrđenju Kale – i Sultaniye (Sultanovoj tvrđavi). Ranije sam par puta prolazio kroz Čanakale, ali sada sam se prvi put malo promuvao ovim mestom. Dopalo mi se. Skroz je ok. Fini simpatični gradić na obali mora, a uz to i prilično živ.

Čanakale

Čanakale, sahat kula.

 

   Obišli smo sahat kulu sa kraja 19. veka, videli trojanskog konja, koji je korišćen u filmskoj verziji ove epopeje iz 2004. godine, kao i bistu čuvenog osmanlijskog pomorca i kartografa Piri Reisa (1465 – 1554). On je, između ostalog, poznat i po najstarijoj mapi na kojoj je prikazana Amerika (iz 1513. god.). Sve u svemu, baš mi je prijao večernji obilazak Čanakalea. Možda je tome doprinela i činjenica što sam, eto, posle par meseci zabrane konačno negde otputovao u inostranstvo. Nisam preskočio ni moje omiljeno jelo od jagnjećih iznutrica, kokoreci, a probala se i ovdašnja odlična poslastica pejnir helvasi (alva sa sirom).

Čanakale, trojanski konj iz filma Troja.

Bista Piri Reisa.

 

   Sutra ujutro smo se još malo prošetali Čanakaleom, a onda se uputili ka Troji. Šta da vam pričam o čuvenom gradu kralja Prijama iz Homerovog epa? Otkrio ga je Hajnrih Šliman, dobro, malo i iskasapio, a bogami malo i pokrao. Lokalitet se nalazi na brdu Hisarlik, koje je zapravo višeslojni tel, dimenzija 200 x 50 m, sa kulturnim slojem debljine oko 15 metara. Tel je arheološki termin, preuzet iz arapskog jezika, koji označava breg nastao dugotrajnim životom neke zajdenice na jednom mestu, najčešće od ostataka sukcesivno građenih naselja.

Troja.


 

   Što se tiče Troje, izdvojeno je ukupno 9 glavnih faza (Troja I – Troja IX), a najmlađa Troja IX je iz poznog helenizma i rimskog doba. Šliman je mislio da se ostaci Prijamovog grada nalaze na dnu ovog tela i stoga je presekao čitav Hisarlik velikim dubokim rovom širine 40 metara, pritom zanemarujući ispitivanje gornjih slojeva. Time je napravio nenadoknadivu štetu ovom lokalitetu. Šta da se radi, tada je arheologija bila tek u povoju. Inače, Šliman je grešio smatrajući da se ostaci grada iz Trojanskog rata nalaze na dnu ili bar pri dnu. Danas se Prijamova Troja povezuje sa slojevima Troja VI i Troja VIIa.

Troja.


 

   Moram da priznam da nisam imao velika očekivanja od Troje, na osnovu onoga što sam čuo od mnogih koji su je posetili pre mene, međutim prevario sam se. Troja je sasvim ok, s tim što se mora imati na pameti da se ipak radi, pre svega, o bronzanom dobu, tako da ne treba očekivati ne znam kakve građevine. Osim toga nedaleko od lokaliteta nalazi se veliki, novi, moderni, odlični muzej.


 

Нема коментара:

Постави коментар