PERSEPOLIS
Došao je na red i Persepolis. S obzirom da smo sva trojica po
profesiji arheolozi, današnji dan je za nas pretstavljao krunu našeg putovanja
po Iranu. Po nas je došao Ferhad, tip koji se bavi prevozom turista po okolini
Širaza, sa kojim smo se juče dogovorili za današnji izlet.
Prvo smo otišli do Pasargade,
lokaliteta koji je udaljen nekih stotinak kilometara od Širaza. Pasargada je
bila prestonica ahemenidskog vladara Kira, osnivača Persijskog carstva.
Najznačajniji spomenik na ovom lokalitetu je Kirova grobnica. U pitanju je
jedna kamena građevina sa krovom na dve vode, koja leži na šest velikih
stepenika. Meštrović je spomenik Neznanom junaku na Avali napravio po uzoru na
Kirov grob. Postoji legenda da su Arapi prilikom osvajanja ovih oblasti hteli
da sruše Kirov grob, ali ih je lokalno stanovništvo ubedilo da je to grob
Solomonove majke. Grobnica je sačuvana, na njoj je uklesan citat iz Kurana i od
tad joj je ostao naziv “Grobnica
Solomonove majke”. Osim Kirove grobnice nema bog zna šta još da se ovde vidi.
Jedino se kolko tolko izdvaja tvrđava koja se nalazi na jednoj obližnjoj
uzvišici. Pasargada je bila glavni grad i Kirovom sinu Kambizu, međutim Darije
I krajem VI veka pne. premešta prestonicu u Persepolis.
Kirova grobnica |
Persepolis
se nalazi na
jednom uzvišenju, tačnije na jednom platou do koga vode dva para velikih
stepenica. Ova stepeništa je izgradio Kserks I, sin Darija I, osnivača ovog
grada. Svaki sledeći vladar dodao je nešto novo u Persepolisu. Naravno, svaki
je hteo da zaseni svoje prethodnike, i tako je ovaj grad postao dragulj
Persije. Kada se čovek popne ovim stepeništem, pred njim se pojavljuje Kapija
svih naroda, iliti Kserksova kapija od koje su ostale ogromne skulpture
krilatih ljudi-bikova. Zatim se ređaju razni ostaci ovog grada: Apadana, tj. velika dvorana za prijem, najveća građevina
Persepolisa, palate, tripilon, riznica itd. Na sve strane nalaze se fantastični
reljefi. Posebno su interesantni reljefi u palati za audijenciju, gde su
prikazane 23 strane delegacije iz raznih krajeva carstva, koje donose darove
persijskom vladaru. Tu su u svojim nošnjama prikazani: Međani, Elamićani,
Vavilonci, Asirci, Egipćani, Sogdijanci, Baktrijanci, Parćani, Indijci, Skiti,
Arapi i drugi. Po celom lokalitetu ima puno dvoglavih kapitela na kojima se
nalaze glave konja, grifona, bikova ili lavova. U jednoj litici, koja se uzdiže
odmah uz istočnu ivicu Persepolisa, uklesane su dve velike grobnice,
Artakserksa II i Artakserksa III. Godine 330. pne. Aleksandar Veliki je spalio
Persepolis i tako se osvetio za ranije Kserksovo razaranje Atine. Navodno se
kasnije i sam Aleksandar Veliki kajao što je uništio Persepolis. Vatra koja je
uništila ovo mesto doprinela je da se bolje očuva 30.000 glinenih pločica sa
zapisima na klinastom pismu.
Persepolis |
Sledeći na redu bio je Nakš-e
Rostam. Ovo arheološko nalazište se nalazi nedaleko od Persepolisa. Poznato je
po grobnicama Darija I, Kserksa I, Darija II i Artakserksa I, koje su uklesane
u jednoj stenovitoj litici. Ove monumentalne grobnice, isklesane u obliku krsta,
visine su preko 20 metara, a širina im je nešto manja. Osim ovih grobnica u
podnožju stena nalazi se i osam velikih sasanidskih reljefa. Na sve to, tu je i
jedna četvrtasta kamena građevina isklesana u platou ispred ovih stena. Ona je
nazvana Kab’eh Zardušt (Zoroastijanska kaba) i
njena namena nije najjasnija. Sigurno je samo da potiče iz ahemenidskog perioda.
Nakš-e Rostam nas je svu trojicu oduševio. Nedaleko odavde je i Nakš-e Radzab,
gde su u stenama uklesana još četiri sasanidska reljefa.
Nakš-e Rostam |
Zoroastrijanska kaba |
Time smo u potpunosti ispunili
plan za ovaj dan i usledila je vožnja natrag za Širaz. Vozeći se sve vreme sam
razmišljao o fenomenalnim lokalitetima koje samo što sam obišao. Sve ovo što
smo danas videli spada u sam vrh svetske arheologije, a na gotovo svakom od
njih bili smo mal’te ne jedini strani
posetioci. Da su ovi lokaliteti u nekoj drugoj zemlji, a ne u Iranu, gurali bismo se sa
stotinama nemačkih baba i deda, sa bučnim Italijanima, na sve strane bi se čule
pištaljke vodiča, a dosadni Japanci bi besomučno škljocali fotoaparatima
neverovatnih dimenzija. Ovako, bez gužve, bez galame, bez ikakve trke, mnogo je,
mnogo lepše, a doživljaj ovih drevnih spomenika neuporedivo upečatljiviji.
Stigli smo u Širaz i tako se završio ovaj naš ahemenidski dan u Iranu.
Dogovorili smo sa Ferhadom da sutra dođe po nas, jer smo isplanirali obilazak
sasanidskih lokaliteta po Farsu i preostalo nam je još samo da odemo negde na
današnju dozu kebaba.
Grifon iz Persepolisa |
Нема коментара:
Постави коментар